Opis: Po veličini nalikuje
gorskom pirgavcu,
pirgavcu jagodnjaku i
dinjičinom skelaru, ali se jednostavno može razlikovati po izgledu donjih krila. Bele tačke koje prate rub krila sa gornje strane su raspoređene u jasnom nizu i obično dobro vidljive. Donja strana je crvenkaste boje, a šare su redukovane u odnosu na ostale pirgavce, tako da su svedene na sitne, bele tačke. Ovo je prvi pirgavac koji se javlja tokom godine, pa ga u proleće ne možete pomešati sa srodnim vrstama.
Ekologija: Ovo je najčešća vrsta pirgavca kod nas i može se prilagoditi na različite tipove staništa i biljke hraniteljke. Naseljava livade, šumske čistine i proplanke, a često se viđa na ruderalnim staništima i u blizini naselja. Uprkos latinskom nazivu leptira koji ukazuje da se gusenice hrane slezom, biljke domaćini gusenica su iz porodice ruža (rodovi
Potentilla,
Fragaria,
Agrimonia,
Sanguisorba,
Filipendula,
Fragaria,
Rubus).
Rasprostanjenost: Naseljava umerena i subtropska područja čitavog Palearktika, ali ga jugozapadno od Alpa zamenjuje srodna vrsta
Pyrgus malvoides. U Srbiji se sreće svuda.