Nutrija je veliki glodavac koji može težiti pet do devet kilograma, oblikom tijela sličan štakoru. Robusnog je tijela s kratkim nogama i dugim, cilindričnim repom koji je ujednačeno ušiljen i ima rijetko krzno. Glava je velika i gotovo trokutasta te se na njoj nalaze male uši i dugački brkovi. Uši, oči i nosnice smještene su visoko na glavi, što odražava obitavanje u vodenom staništu. Krzno je smeđe i žutosmeđe boje, dok je brada prekrivena bijelim dlakama. Prva četiri prsta stražnjih nogu spojena su plivajućim kožicama, a zadnji prst je slobodan i služi za održavanje krzna. Na prstima prednjih nogu nalaze se oštre kandže. Nutriju je moguće zamijeniti s dabrom (
Castor fiber) koji ima širok i plosnat rep, te sa bizamskim štakorom (
Ondatra zibethicus) koji je manji od nutrije i dabra te ima dug i blago spljošten rep.
Nutrija naseljava područja u blizini trajnih voda, posebno močvarna područja obrasla trskom. Nastanjuje i rijeke, potoke, jezera, ribnjake te bočate močvare u blizini obalnih područja. Biljojed je koji se hrani močvarnom vegetacijom. Selektivno se hrani što uzrokuje ogromno smanjenje močvarne trske. Također prakticira i koprofagiju. Gradi jazbine na krajevima jaraka ili na strmim obalama rijeke do dubine od 6 metara, pri čemu je ulaz obično potopljen.
Vrsta je prirodno rasprostranjena u Južnoj Americi, uključujući Argentinu, Boliviju, južni Brazil, Čile, Paragvaj i Urugvaj. Nutrija je unesena na području Sjeverne Amerike, Europe, Afrike i Azije zbog potrebe za proizvodnjom krzna na farmama počekom 20. stoljeća. U Hrvatskoj je unesena na područje Dunavskog sliva te rijeke Mirne u Istri. Prvi put je zabilježena u Hrvatskoj 1936. godine u Međimurju. Nutrija stvara štete na poljoprivrednim kulturama, nasipima i prijenosnik je raznih bolesti.