Carstvo: Animalia
Podcarstvo: Eumetazoa
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Mammalia
Red: Rodentia
Porodica: Muridae
Rod: Dinaromys

Veličina tijela im je do 15 cm, a rep do 11 cm. Dinarski voluhar ima velike uši, blago prekrivene dlakama. Tijelo mu je zdepasto s okruglom njuškom, prekriveno gustim i mekanim krznom koje je s leđne strane smeđe ili plavo-sivkaste boje dok je trbušna strana  krzna bjelkasta. Dlanovi i stopala su bijeli, nemaju dlake, osim na području u blizini peta. Glatki i vitki rep pokriven je sitnim dlačicama. Mužjaci i ženke ne razlikuju se prema vanjskom izgledu. . Za snalaženje u prostoru koristi se širokom lepezom osjetilnih dlaka (vibrissae), dugih do šest cm. Dinarski voluhar je biljojed. Skladišti hranu u svojim gnijezdima ili skrovištima, kako bi osigurao zalihe za razdoblja kad nastupe nepovoljni uvjeti. Gnijezda gradi pod blokovima stijena, u krškim pukotinama i manjim špiljama. Najčešći predatori su mu lasica, kuna bjelica i poskok.Aktivan je tijekom cijele godine, najčešće u sumrak i noću. Vrlo je spretan i brz te se po kamenjaru kreće kombinacijom skokova i penjanja, poput kombinacije kretanja kod vjeverice i divokoze. Kemijski signali posebno su važni u komunikaciji ove vrste. U vrijeme razmnožavanja označavaju teritorij izlučevinama iz lojnih žlijezda. Kod glodavaca glasanje je važan dio ponašanja, a to je uočeno i kod dinarskog voluhara. Razmnožava se tijekom cijele godine, najčešće u ožujku i krajem listopada. Spolnu zrelost dostiže s dvije godine, a ženke imaju jedno ili dva legla godišnje, obično ljeti. Nakon mjesec dana gestacije ženka okoti dva do tri mladunca. Ženke nose mlade otprilike 30 dana.

Nastanjuje više nadmorske visine na izloženim krškim stijenama. Dinarski voluhar je u Hrvatskoj rasprostranjen na području od Sjevernog Velebita, Male Kapele, Dinare, Biokova, sve do Sniježnice u Konavlima. 

Crveni popisi

Zakonska zaštita