Carstvo: Animalia
Podcarstvo: Eumetazoa
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Mammalia
Red: Cetartiodactyla
Porodica: Bovidae
Rod: Rupicapra

Divokoza je divlji papkar težine 25 do 50 kilograma te dužine 110 do 135 centimetara. Ženka je nešto manja od mužjaka. Glava i vrat su bijelo obojeni, dok se sa svake strane glave, od njuške do ušiju proteže tamna pruga. Dlaka na tijelu joj je boje kestena, ali svjetlija u proljeće i ljeto. Zimi im raste zaštitna dlaka iznad tamnosmeđe poddlake. Donja strana tijela je bijela kao i područje stražnjice kod repa. Rogovi mužjaka rastu ravno iznad glave, dok se na vrhu zakreću bočno. Ženka također ima rogove, koji iako tanji od mužjaka, mogu biti i duži. Papci divokoze prilagođeni su za hvatanje skliskih stijena. Mužjaci su uglavnom solitarni, osim tijekom sezone razmnožavanja. Krajem ljeta pridružuju se krdima. Poznato je da stariji mužjaci tjeraju mlađe mužjake iz krda te ih ponekad čak i ubijaju. Razmnožavanje traje od listopada do prosinca, a mladi se rađaju u svibnju i lipnju u skloništu od trave i lišajeva. Ženka uglavnom rađa jedno mlado koje je gotovo odmah po rođenju sposobno pratiti majku te u prvih nekoliko dana stječe vještine skakanja po stijenama. Ukoliko majka ugine, druge divokoze preuzimaju brigu o mladuncu. 

Nastanjuje alpske i subalpske livade relativno strmih strana, ali i ravnije terene. Zimi obitava u šumovitim područjima i na strmim padinama gdje se snijeg ne nakuplja. Divokoza nastanjuje gorska i planinska područja Europe, primjerice Alpe, Karpati i Balkan, te Male Azije. Unesena je u Argentinu i Novi Zeland. Areal vrste je isprekidan i slijedi veće planinske lance. U Hrvatskoj je nestala krajem 19. stoljeća zbog pretjeranog izlova. Danas je rasprostranjena u nekoliko županija, većinom duž Jadranske obale, a najveću brojnost kao i gustoća populacije je u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Zatim slijede Ličko-senjska i Primorsko-goranska županija. Nalazimo ju oko izvora Kupe i na masivu Risnjak-Snježnik iznad Grobnika, na Velebitu i Biokovu, a povremeno i na Žumberku i Dinari, rjeđe na Ivančici. Na Biokovo je unesena s Čvrsnice i Prenja, a danas je tu stabilna i ujedno najveća subpopulacija divokoze u Hrvatskoj. Brojnost joj je u Hrvatskoj stabilna, što je pokazatelj relativno dobrog gospodarenja divljim papkarima.

Crveni popisi

Zakonska zaštita