Zorica je leptir iz porodice bijelaca. Krila kod oba spola su bijela, dok mužjaci, za razliku od ženki imaju izraženo narančasto obojenje vršnog dijela prednjih krila. Unutar narančastog obojenja nalazi se crna šara. Donja strana stražnjeg krila kod oba spola žuto-zeleno je prošarana. Mužjaci su lako prepoznatljivi zbog svog karakterističnog narančastog obojenja, međutim ženke možemo zamijeniti sa sličnim vrstama kao što su
Pontia edusa i
Euchloe ausonia gdje sve tri vrste imaju bijela krila s nepravilnim žućkasto zelenim šarama. Navedene vrste se razlikuju po šarama na rubu krile gdje su kod zorice nazubljene te imaju nepravilan oblik, kod
E. ausoina su u obliku slova „C“ dok kod
P. edusa imaju oblika čunjića. Nakon razmnožavanja ženka najčešće pojedinačno polaže jaja na zeljaste stabljike livadne režuhe (
Cardamine pratensis), češnjače (
Alliaria petiolata), jednogodišnje srebrenke (
Lunaria annua) i gušarke (Arabis). Prilikom polaganja jaja izbjegava biljke na kojima je već prisutno jaje. Nakon četiri do 12 dana iz jaja se razvija bjelkastozelena gusjenica, prekrivena sitnim crnim točkama i svijetlim bočnim prugama na prvom i petom kolutiću. Gusjenica se hrani biljkom domaćinom, a ukoliko je na biljci položeno više jaja, gusjenica koja se prva izlegla ih pojede. Nakon tri do pet tjedana gusjenica se zakukulji pričvršćena ljepljivim nitima za stabljiku. Hibernira u obliku kukuljice, a u proljeće iz nje izlazi odrasli leptir. Odrasle jedinke lete od ožujka do srpnja, ovisno o nadmorskoj visini. Mužjaci i ženke zorice nastanjuju različita staništa, mužjaci uglavnom rubove šuma, a ženke otvorene livade. U Hrvatskoj je široko rasprostranjena i prisutna u čitavoj zemlji.